Vlasta Domaćinović (1932. – 2015.)
Objavio: nustarbu_blog | 05.02.2026. 01:37
Jednog od najtoplijih ljetnih dana, 8. srpnja 2015. godine, malobrojna rodbina i prijatelji ispratili su na mirogojsko počivalište mr. sc. Vlastu Domaćinović (Nuštar, 27. 3. 1932. – Zagreb, 2. 7. 2015.). Ispraćena je tiho i dostojanstveno, kako je i živjela. Vlasta potječe iz obitelji uglednog nuštarskog i vinkovačkog liječnika dr. Slavoljuba Domaćinovića, koji se isticao u međuratnom razdoblju kao podupiratelj kampanje Seljačke sloge u brizi za zdravlje djece.
Diplomirala je VII. etnološku grupu 1960. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1966. godine s temom Škrinje iz tesanih dasaka na području Jugoslavije. Obnašla je značajne dužnosti u Hrvatskom etnološkom društvu, kao prva tajnica od 1975. do 1977. te potpredsjednica od 1977. do 1979. godine. Cijeli radni vijek, od 1961. do umirovljenja 1994. godine, provela je kao viša stručna suradnica, odnosno znanstvena asistentica pri Etnološkom atlasu i, kasnije, Etnološkom zavodu Odsjeka za etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U znanstvenom radu specijalizirala se za proučavanje tradicijskoga gospodarstva, posebice pčelarstva, o kojem je objavila niz značajnih radova u domaćim i stranim znanstvenim izdanjima s područja etnologije i poljoprivrednih znanosti. Zalagala se za dubinska istraživanja jedne znanstvene teme pa je tradicijsko pčelarstvo, ali i povijest pčelarstva, njezina životna tema. I nakon umirovljenja surađivala je na projektima sa stručnjacima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izradila je tridesetak etnoloških karata. Za potrebe Etnološkog atlasa terenski je istraživala na području jugoistočne Europe, te dvadesetak dana 1964. godine u hrvatskim selima u okolici Bratislave. Usavršavala se na studijskim boravcima u Poljskoj (1961.) i Austriji (1971.).
Objavila je dvadesetak znanstvenih radova i prikaza, knjigu Škrinje od tesanih dasaka na području Jugoslavije (Vinkovci, 1976.), te poglavlja u knjigama Med: pčelarenje i običaji (Zagreb, 1999.) i “Običaji i vjerovanja vezani uz mlijeko i mliječne proizvode” u knjizi Sir: tradicija i običaji (2003.). Bila je urednica više etnoloških izdanja. Najpoznatiji je zbornik radova Žena u seoskoj kulturi Panonije (1980.). Godine 2004. zajedno s etnologinjom Dinkom Alaupović-Gjeldum i Željkom Matašin pripremila je izložbu i tekst kataloga uz zapaženu izložbu Pčela, čovjek, med i vosak u tradicijskoj kulturi Dalmacije, održanu u Etnografskom muzeju u Splitu. Kolege i kolegice sjećat će se Vlaste, njezine strpljivosti i smirenosti, kao i spremnosti da sasluša probleme i savjetuje, posebice one mlađe.
Tihana Petrović Leš
Diplomirala je VII. etnološku grupu 1960. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1966. godine s temom Škrinje iz tesanih dasaka na području Jugoslavije. Obnašla je značajne dužnosti u Hrvatskom etnološkom društvu, kao prva tajnica od 1975. do 1977. te potpredsjednica od 1977. do 1979. godine. Cijeli radni vijek, od 1961. do umirovljenja 1994. godine, provela je kao viša stručna suradnica, odnosno znanstvena asistentica pri Etnološkom atlasu i, kasnije, Etnološkom zavodu Odsjeka za etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U znanstvenom radu specijalizirala se za proučavanje tradicijskoga gospodarstva, posebice pčelarstva, o kojem je objavila niz značajnih radova u domaćim i stranim znanstvenim izdanjima s područja etnologije i poljoprivrednih znanosti. Zalagala se za dubinska istraživanja jedne znanstvene teme pa je tradicijsko pčelarstvo, ali i povijest pčelarstva, njezina životna tema. I nakon umirovljenja surađivala je na projektima sa stručnjacima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izradila je tridesetak etnoloških karata. Za potrebe Etnološkog atlasa terenski je istraživala na području jugoistočne Europe, te dvadesetak dana 1964. godine u hrvatskim selima u okolici Bratislave. Usavršavala se na studijskim boravcima u Poljskoj (1961.) i Austriji (1971.).
Objavila je dvadesetak znanstvenih radova i prikaza, knjigu Škrinje od tesanih dasaka na području Jugoslavije (Vinkovci, 1976.), te poglavlja u knjigama Med: pčelarenje i običaji (Zagreb, 1999.) i “Običaji i vjerovanja vezani uz mlijeko i mliječne proizvode” u knjizi Sir: tradicija i običaji (2003.). Bila je urednica više etnoloških izdanja. Najpoznatiji je zbornik radova Žena u seoskoj kulturi Panonije (1980.). Godine 2004. zajedno s etnologinjom Dinkom Alaupović-Gjeldum i Željkom Matašin pripremila je izložbu i tekst kataloga uz zapaženu izložbu Pčela, čovjek, med i vosak u tradicijskoj kulturi Dalmacije, održanu u Etnografskom muzeju u Splitu. Kolege i kolegice sjećat će se Vlaste, njezine strpljivosti i smirenosti, kao i spremnosti da sasluša probleme i savjetuje, posebice one mlađe.
Tihana Petrović Leš